Malioglasnik.com.hr

Added by brna, on 2011-03-02, at 3:29 PM, with 251 views, in : News

50 pitanja o EU ?!?


U protekle tri i pol godine besplatni EU-telefon Ministarstva vanjskih poslova zazvonio je više od 200 tisuća puta. To znači da je više od 200 tisuća hrvatskih građana zapravo tražilo odgovor na pitanje – zašto Hrvatska ulazi u EU i što je tamo čeka?


Pitanja koja su stizala na EU-telefon uglavnom su euroskeptična, što pokazuje da veliki broj građana sumnja u potrebu ulaska Hrvatske u EU ili vjeruje kako će Hrvatska od članstva u Uniji imati više štete nego koristi.


Suprotno očekivanjima, što je ulazak Hrvatske u EU bliži, to je više onih koji mu se protive. Sve ankete u posljednjih godinu dana potvrđuju kako bi jedva polovica ispitanika danas glasala "za” članstvo u Uniji. Upitno je, dakle, bi li ulazak u EU uopće prošao na referendumu da se on sada održi.


Vlada je najavila informativnu kampanju kojom će pokušati uvjeriti građane da je Hrvatskoj mjesto u EU i da će članstvo svima donijeti korist. Uoči referenduma o EU, koji bi se trebao održati potkraj ove godine, Vlada će provesti i posebnu medijsku kampanju o EU.


Sve to koštati će državu oko 15 milijuna kuna koliko je već osigurano u proračunu.


"Dok ne dobijemo datum ulaska u EU, nema smisla počinjati kampanju”, kažu na Zrinjevcu.


Do tada, MVP može strpljivo odgovarati na pitanja građana, koja i dalje stižu na EU-telefon broj 0800-622-622.



[ 1 ] Hoće li regionalna suradnja dovesti do stvaranja nove Jugoslavije?


Princip regionalne suradnje koji je EU ugradila u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nastojanje je za uspostavom suradnje u cijeloj jugoistočnoj Europi, a ne pokušaj oživljavanja zajednice koja se pokazala neodrživom. Sporazumima o trgovini i drugim oblicima gospodarske suradnje sa susjednim državama, Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tržištima, što svakako rezultira pozitivnom trgovinskom bilancom.


[ 2 ] Što to EU ima, a mi nemamo?


Pitanje ulaska u Europsku Uniju nije pitanje ima li EU nešto što mi u Hrvatskoj nemamo. Radi se o tome da Hrvatska želi postati jedna od država članica, dijeliti vrijednosti koje se već 60 godina razvijaju i nadograđuju unutar EU. Prije svega tu su dvije od najvažnije vrijednosti – mir i stabilnost. Točnije, 60 godina mira.


[ 3 ] Hoćemo li ulaskom u EU izgubiti nacionalni identitet?


Unija promiče raznolikost nacionalnih identiteta država članica, o čemu svjedoči i slogan EU "Ujedinjeni u različitosti”.


[ 4 ] Znači li ulazak u EU gubitak nacionalnog suvereniteta?


Ulaskom u EU svaka država članica prenosi dio svojeg suvereniteta na EU, odnosno u nekim područjima države članice odluke donose zajednički na razini EU. Pritom svaka država članica aktivno sudjeluje u postupku donošenja odluka.


[ 5 ] Hoće li državljanstvo Europske Unije nadomjestiti nacionalno državljanstvo? Hoćemo li se i dalje zvati Hrvati ili ćemo postati Europljani?


I dalje ćemo se zvati Hrvati kao što se Nijemci nazivaju Nijemcima, a Talijani Talijanima. Državljanstvo EU ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo, nego ga nadograđuje i nadopunjuje.


[ 6 ] Hoće li Hrvatska morati dozvoliti osamostaljenje nekoj regiji i tako izgubiti dio svojeg teritorija?


Pravo da se pokrene postupak udruživanja i postupak razdruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama regulirano je Ustavom RH. EU potiče ravnomjerni razvoj regija putem strukturnih instrumenata koji su namijenjeni bržem razvitku manje razvijenih regija.


[ 7 ] U medijima su se pojavljivali napisi da bi službeni jezik svih zemalja JI Europe po njihovu ulasku u EU mogao biti srpskohrvatski. Je li to moguće?


Članak 22. Povelje o temeljnim pravima EU naglašava poštovanje jezične raznolikosti. Nakon pristupanja RH Uniji hrvatski jezik postat će službeni jezik EU te službeni jezik europskih institucija.


[ 8 ] Zašto sve radimo po diktatu Bruxellesa?


Sve odluke između država članica donose se dogovorom i dijalogom u tijelu u kojem sjede ministri svih država članica, a Hrvatska želi postati dio tog procesa kako bi na što bolji način zastupala svoje interese.


[ 9 ] Koja ću prava ja kao hrvatski građanin dobiti po stjecanju EU državljanstva?


Državljanin Unije ima pravo putovati i obitavati na području svih država članica, ima pravo glasa na lokalnim izborima u bilo kojoj državi članici u kojoj živi, pravo da se obraća Europskom parlamentu te pravo na diplomatsku zaštitu članica EU u trećim zemljama.


[ 10 ] Kako će se ulazak Hrvatske u EU manifestirati na Hrvate iz BiH koji imaju dvojno državljanstvo?


Ovo pitanje nije u nadležnosti EU. Svaka država članica, pa tako i RH, može zakonom urediti pitanje svojeg državljanstva.


[ 11 ] Zašto referendum o pristupanju RH EU nije održan prije početka procesa pristupanja EU?


Zato što tada nije bilo moguće znati pod kojim će uvjetima RH pristupiti EU, dok će na kraju procesa pregovora o pristupanju to biti moguće.


[ 12 ] Hoće li stranci, kad budemo u EU, pokupovati sve naše nekretnine?


Kako državljani Unije već sada mogu slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj, ne očekuje se da će nakon ulaska u EU doći do naglog porasta potražnje.


[ 13 ] Hoćemo li zbog EU rasprodati svoju obalu, zemlju, izvore vode?


Vlada RH ima pravne mehanizme koji će joj omogućiti da zaštiti svoje interese u ovom području i nakon ulaska u Uniju. Naime, ima mogućnost naglasak staviti na davanje koncesija, a ne na prodaju. Jedan od naših ciljeva u pregovorima jest i zaštita hrvatskih građana od rasta cijena nekretnina.


[ 14 ] Hoće li nakon ulaska u EU nestati kolinja?


Propisi EU ne zabranjuju običaj kolinja jer se tako dobiveno meso obično upotrebljava za osobne potrebe. No, meso namijenjeno tržištu morat će dolaziti iz klaonica i objekata za preradu mesa, koji će raditi u skladu s propisima EU o higijeni i dobrobiti životinja (pošteda od nepotrebnog mučenja i obveza omamljivanja prije klanja).


[ 15 ] Hoće li nam plaće biti primjerenije europskim?


Visina naših plaća ne ovisi o ulasku Republike Hrvatske u EU, već isključivo o našoj produktivnosti i konkurentnosti.


[ 16 ] Zašto Hrvatska ne bi mogla doživjeti gospodarski rast izvan EU?


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2009. među prvih pet izvoznih partnera RH nalaze se četiri države članice EU (Italija, Njemačka, Slovenija i Austrija). Ako govorimo o izravnim ulaganjima u RH za isti period (najveći ulagači su Austrija, Njemačka, Francuska, SAD, Italija) situacija još očitije pokazuje orijentiranost hrvatskog gospodarstva prema EU.


[ 17 ] Prodaja Hrvatskog telekoma donijela je jedino otpuštanja i najskuplje telefoniranje u Europi. Zašto?


Hrvatska spada u red zemalja gdje je cijena poziva u nekim srednjim granicama. Jedino gdje nadaleko odstupamo su cijena međunarodnih poziva te usporedba cijene i BDP-a gdje smo stvarno prema tom pokazatelju najskuplji. Ovo je upravo mjesto gdje će ulaskom u EU i nezaobilaznom liberalizacijom tržišta građani RH najviše profitirati jer će cijene s većim brojem pružatelja usluga na tržištu padati.


[ 18 ] Zašto Vlada planira prodati sva državna poduzeća?


Činjenica da tržišno gospodarstvo nužno za sobom povlači liberalizaciju tržišta i što manji udio državnog vlasništva, nema veze s Europskom Unijom kao takvom. I da Hrvatska nema namjeru pristupiti EU, zbog otvaranja tržišta i pozitivnih učinaka koje ono donosi, došlo bi do svođenja državnog vlasništva na minimum.


[ 19 ] Hoće li u EU nestat naši mali obrti i trgovine?


Već danas, kad se veliki broj golemih domaćih i stranih trgovačkih centara svakodnevno otvara u svim krajevima Hrvatske, postupno dolazimo u situaciju koja dovodi do izumiranja malih obiteljskih radnji i tradicionalnih obrta, i to nema nikakve veze s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju.


[ 20 ] Hoće li članstvo u EU dovest do porasta nezaposlenosti?


Ulaskom u EU Hrvatska može očekivati porast zaposlenosti, kako porastom stranih ulaganja tako i jačanjem konkurentskih sektora hrvatskog gospodarstva.


[ 21 ] Hoće li doći do snažnijeg priljeva stranih radnika?


Otvaranje tržišta povećat će konkurenciju na svim tržištima, pa tako i na tržištu radne snage, ali za sada se ne uočavaju realne opasnosti od velikog prodora radne snage iz zemalja članica Europske Unije.


[22 ] Hoćemo li i kao članica trebati radnu dozvolu za područje EU?


Europska Unija zatražila je prijelazno razdoblje, tj. mogućnost da svaka država članica, ulaskom Hrvatske u EU, donese odluku o postupnom uvođenju slobodnog kretanja hrvatskih radnika na tržište rada. O svakoj državi članici EU ovisi hoće li iskoristiti svoju mogućnost korištenja mogućeg prijelaznog razdoblja za postupno otvaranje svog tržišta rada građanima Republike Hrvatske i u kojim rokovima.


[ 23 ] Hoće li Hrvatsku preplaviti strani radnici, prije svega iz Rumunjske i Bugarske, koji će raditi za manju plaću i uzeti radno mjesto Hrvatu?


Hrvatska već i danas ima potrebu za zapošljavanjem stranih radnika u pojedinim sektorima. Sukladno Zakonu o strancima, stranac može raditi u Hrvatskoj temeljem radne ili poslovne dozvole. Ulaskom Hrvatske u EU, ako neka od država članica EU uvede prijelazno razdoblje za RH radnike, prema načelu reciprociteta, Hrvatska će imati pravo na uvođenje istih prijelaznih razdoblja za radnike iz te države članice.


[ 24 ] Kada se u ostalim zemljama članicama EU odlazi u mirovinu, koliko iznosi mirovina i da li je u svim zemljama članicama jednako?


Ne postoji univerzalni europski model mirovinskog sustava. Uređenje područja socijalne sigurnosti, koje uključuje i mirovinsko osiguranje, prepušteno je državama članicama, pri čemu se, naravno, moraju poštivati određena osnovna načela uređenja mirovinskog sustava.


[ 25 ] Hoće li ulaskom u EU nestati tradicionalnih proizvoda?


Ulaskom u EU Hrvatska se neće morati odreći svojih tradicionalnih proizvoda kao što su cetinski sir, drniški i istarski pršut, paški sir, slavonski kulen i šljivovica, torkul i vino dingač te drugi tradicionalni proizvodi. Ako je riječ o proizvodnji za osobne potrebe, nikakva zabrana nije predviđena.


[ 26 ] Zašto u EU nećemo moći proizvoditi sir i vrhnje?


Proizvodnja sira i vrhnja neće prestati, ali provodit će se testiranja životinja na zarazne bolesti, a sami proizvođači morat će poštivati minimalne higijenske uvjete proizvodnje. Ako je riječ o proizvodnji za osobne potrebe, nikakve zabrane nisu predviđene.


[ 27 ] Hoće li zbog ulaska u Europsku Uniju cijene rasti?


Mnogi građani strahuju da će uvođenje eura dovesti do porasta cijena. Vodeći ekonomski stručnjaci smatraju kako uvođenjem eura cijene u Hrvatskoj ne bi trebale automatski rasti. Naime, prije ulaska u eurozonu tečaj kune će se zamrznuti, što znači da bi se uvođenjem eura cijene trebale jednostavno preračunavati iz kuna u eure. Istina je kako pojedini trgovci u tom preračunavanju mogu vidjeti priliku za podizanje cijena. Iskustva država članica pokazuju da se to uglavnom događalo s onim uslugama koje su "najvidljivije” potrošačima, kao što su npr. cijene u kafićima i restoranima. Cijene skupljih proizvoda, poput automobila i kućanske opreme, nisu rasle. Uvođenje eura dodatno će pojačati konkurenciju među trgovcima, što će vjerojatno potaknuti trgovce da snize cijene.


[ 28 ] Hoće li zbog ulaska u EU nestati običaj pečenja rakije?


Običaj pečenja domaće rakije za osobnu upotrebu neće biti zabranjen ulaskom u EU, međutim prodaja alkoholnih proizvoda, prema propisima RH kao i EU, podrazumijeva poštovanje kakvoće i deklaraciju. Tim propisima će se morati prilagoditi mnogobrojni neregistrirani prodavači rakije na tržnicama i uz hrvatske prometnice.


[ 29 ] Koje subvencije poljoprivrednik može očekivati?


Poljoprivrednik može iz proračuna EU očekivati potpore za izravna plaćanja, potpore namijenjene financiranju mjera uređenja tržišta, kao i na potporu za ruralni razvoj. Pri tome treba ispuniti odgovarajuće uvjete te biti spreman na sustavnu kontrolu trošenja dodijeljenih sredstava.


[ 30 ] Hoće li stranci pokupovati naše poljoprivredno zemljište?


Hrvatska je i nakon 2009. zadržala važna izuzeća u stjecanju nekretnina za strance, poput izuzeća za poljoprivredna zemljišta te nekretnina u područjima obuhvaćenim Zakonom o zaštiti prirode. Hrvatska je u okviru pregovora u poglavlju 4. Sloboda kretanja kapitala dogovorila prijelazno razdoblje u trajanju od 7+3 godina od dana pristupanja RH EU, tijekom kojega strani državljani neće moću kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.


[ 31 ] Koje će proizvodne kvote u poljoprivredi imati Hrvatska kada postane članica EU?


Od proizvoda koje Hrvatska proizvodi one su utvrđene za mlijeko, šećer, a vinogradarska proizvodnja ograničena je preko zabrane sadnje novih vinograda.


[ 32 ] Kako će s ulaskom u EU biti organizirana dodjela državnog zemljišta?


Dodjela državnog zemljišta je u nadležnosti pojedine države, što znači da nije u nadležnosti Europske Unije.


[ 33 ] Hoće li ribari iz cijele EU moći loviti u našem moru?


Temeljni princip Zajedničke ribarstvene politike EU-a je nediskriminatornost, dakle zajamčena jednaka prava za sve u pogledu pristupa i korištenja morskoga blaga. Jedini izuzetak jesu teritorijalne vode nad kojima obalna država ima suverenitet u prostoru od 12 NM od polazne crte. Ovakav režim EU-a neće se mijenjati do 31. prosinca 2012., a postoje naznake da će isti princip vrijediti i ubuduće.


[ 34 ] Hoće li EU zabraniti tradicionalne alate za ulov ribe?


Većina naših tradicionalnih ribolovnih alata i načina ribolova se mogu razvrstati unutar skupina alata i načina ribolova kako je to riješeno Uredbom Vijeća EZ-a br. 1967/2006., kojom je reguliran ribolov u Sredozemnom moru. Dopuštaju se iznimke, koje odobrava EU - Vijeće EU-a na zahtjev pojedine države članice...


[ 35 ] Od uvođenja eura cijene u Njemačkoj su se udvostručile, a plaće ostale iste. U istočnoj Njemačkoj nezaposlenost je još uvijek veća nego u zapadnoj. Hoće li zbog eura tako biti i u Hrvatskoj?


Cijene u Njemačkoj nemaju veze samo s uvođenjem eura. Glavni je razlog ekonomskoj recesiji i činjenici da je nezaposlenost u istočnoj Njemačkoj veća taj što je istočna Njemačka postala članicom EU bez tranzicijskog razdoblja – dakle, bez pripreme i prije dovršetka tranzicijskog procesa. Naime, stupanje istočne Njemačke u članstvo EU ne može se smatrati proširenjem u strogom smislu te riječi, nego prvenstveno ujedinjenjem države koja je sama podnijela trošak ujedinjenja, a koji je doveo do spomenute recesije. Isto tako, to što cijene rastu, nema veze s Europskom Unijom kao takvom, cijene bi (vjerojatno) rasle i da država nije članica EU. Rastu cijena puno je više doprinio rast cijena nafte nego uvođenje eura.


[ 36 ] Britanija je tradicionalno euroskeptična, zašto?


Na zadnjim izborima za Europski parlament samo je 16 posto Britanaca poduprlo Stranku za neovisnu Britaniju. Tri su razloga zašto Britanci ne podupiru EU i oni umnogome ne ovise o samoj Uniji. Prvo, Britanci se tradicionalno smatraju izoliranim od europskog kontinenta i na osnovi svoje tradicije doživljavaju se ‘naprednijim’ od ostatka kontinenta. Drugo, njihova su gospodarstva i politički odnosi uvelike okrenuti prema SAD-u koji doživljavaju kao prirodnog partnera. Treće, na osnovi svoje uloge u Drugom svjetskom ratu, mnogi stariji Britanci još uvijek gaje određeni skepticizam prema Francuzima i Nijemcima. Prema tome, svi ti razlozi ne ovise ključno o EU, već su posljedica britanske posebnosti i tradicije.


[ 37 ] U Mađarskoj liječnici zarađuju jedva 600 eura mjesečno. U Slovačkoj su cijene visoke, plaće male, a mirovine mizerne. Hoće li tako biti i kod nas?


Razina cijena i plaća nema veze s ulaskom u EU, i prije ulaska u EU plaće su bile male, a cijene visoke. Premalo je vremena prošlo da bi se ocijenilo kolika je korist ulaska u EU s obzirom na rast plaća ili pad cijena. Bez ujednačenog indeksa plaća i cijena teško je provesti odgovarajuće usporedbe.


[ 38 ] Zašto su Bugarska i Rumunjska ušle u EU prije Hrvatske, a siromašnije su od nas?


Jedan od važnih razloga zaostajanja Hrvatske za navedenim zemljama možemo pronaći u činjenici da je Hrvatska iskusila rat čije su posljedice odgodile pristupanje. Kriteriji za članstvo u EU između ostaloga propisuju da države koje žele ući u članstvo moraju imati djelotvorno tržišno gospodarstvo te da tržišni čimbenici moraju biti sposobni nositi se s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU, a ne koliko moraju biti bogate.


[ 39 ] Hoće li Hrvati na sveučilištima u EU plaćati školarinu?


Kad Hrvatska postane država članica, njeni će državljani moći studirati na sveučilištima u EU pod istim uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi sveučilište. To znači da će ili biti oslobođeni od plaćanja školarine ili plaćati školarine jednake onima koje su važeće za državljane zemlje u kojoj je visokoobrazovna ustanova.


[ 40 ] Hoće li školovanje djece biti skuplje?


Proces europskih integracija ne bi trebao utjecati na troškove obrazovanja. Preporuka je da se u EU povećaju ulaganja u obrazovanje i znanost. To, naravno, ne znači da će obrazovanje biti skuplje krajnjim korisnicima, nego da će biti kvalitetnije i dostupnije svim građanima.


[ 41 ] Hoće li moja mirovina biti veća kada uđemo u EU?


EU nema nikakve nadležnosti nad mirovinskim sustavima država članica.


[ 42 ] Hoću li ulaskom u EU imati bolju zdravstvenu skrb?


Politika EU na području zdravstva zamišljena je kao nadopuna nacionalnim politikama; primjerice kontrola i praćenje epidemija koje zahvaćaju više zemalja, te slobodan protok pacijenata i zdravstvenog osoblja.


[ 43 ] Švicarska i Norveška nisu u EU, ali imaju viši standard od EU. Zašto ne možemo biti poput Norveške?


Norveška nema ni jednog dolara vanjskog duga i izvozi više nafte od Saudijske Arabije. Švicarska je centar međunarodnog bankarstva. Hrvatska je tranzicijska država.


[ 44 ] Postoji li zakon koji sprečava zapošljavanje preko veze?


Pozitivni propisi RH (neovisno o članstvu u EU) i propisi EU ne propisuju uvjete za zapošljavanje u tvrtkama jer tvrtke zapošljavaju onaj kadar koji im je potreban ovisno o stručnosti i sposobnosti.


[ 45 ] Da li će Hrvatska nakon ulaska moći intervenirati u cijene goriva?


Nakon ulaska Hrvatske u EU cijene goriva će se formirati slobodno sukladno uvjetima na tržištu. Jedini način na koji će država moći utjecati na cijene jest smanjivanjem trošarina. No, to će biti moguće samo do minimalnih iznosa trošarina koje je propisala EU.


[ 46 ] Je li u EU moguće zapošljavanje bez diplome?


Nema zakonskih ograničenja da poslodavac zaposli radnika s drugom kvalifikacijom na traženo radno mjesto. Posebno moramo istaknuti da ni Europska Unija, a ni zakoni Republike Hrvatske, ne propisuju zabranu izbora poslodavca za radnike i radna mjesta koji su mu potrebni za obavljanje poslova. Naravno, postoje određeni poslovi koji su specijalizirani te zahtijevaju zapošljavanje samo određene kvalifikacije i zvanja, ali to je s obzirom na vrstu posla određeno zakonom ili pravilnikom u toj djelatnosti (kao npr. liječnici, odvjetnici…) ili ako su potrebne određene potvrde za završena zanimanja kako bi se registrirao obrt i kako bi se mogla obavljati određena djelatnost (kao npr. slastičari, kuhari…).


[ 47 ] Hoće li se pošta privatizirati?


Strategijom razvoja tržišta poštanskih usluga nije predviđena privatizacija HP-a. Pitanje privatizacije javnog operatora nije sadržano ni u jednoj od direktiva EU.


[ 48 ] Hoćemo li nakon ulaska u EU plaćati telefonsku pretplatu i, ako hoćemo, hoće li ona biti ista kao u Njemačkoj?


Kretanje cijena pretplate i obveze HT-a ovisit će o situaciji na tržištu u Hrvatskoj.


[ 49 ] Hoće li doći do promjena alimentacije kad Hrvatska bude članica EU?


Obitelj i obiteljski odnosi nisu predmet pregovora s Europskom Unijom i uređeni su nacionalnim zakonodavstvom.


[ 50 ] Kakva će biti sudbina branitelja nakon ulaska u EU?


Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ostaje na snazi i nakon prijma RH u EU.


Autor: Nikola Jelić
Izvor: jutarnji.hr

Rating: 0.0
If you have a problem about Intellectual property rights violation,
Please Contact Us we remove all content within 24 hours.
Total comments: 0
Only registered users can add comments.
[ Sign Up | Login ]