Malioglasnik.com.hr

Added by brna, on 2013-06-09, at 12:28 PM, with 463 views, in : News

Kako lopovi kradu vaše podatke


Savjetujemo kako se zaštitit



Mašta krivotvoritelja nema granica, no još uvijek je najčešći način zloporabe neovlašteno korištenje osobnih podataka. Čak dvije trećine kartičarskih prijevara u Velikoj Britaniji odnosi se na krađu podataka kao što su datum rođenja, poštanski broj i lozinka za internetsku prijavu. Slična je statistika i u ostalim zemljama.

KRAĐA IDENTITETA (PHISHING) – vrlo su česte e-mail poruke u kojima pošiljatelji, koji se lažno predstavljaju kao predstavnici banke, kartičarske kuće ili čak Ministarstva financija, traže osobne podatke kako bi "unaprijedili razinu sigurnost” ili čak tvrde da će na račun uplatiti novac koji iz nekog razloga korisnik kartice ili računa treba dobiti natrag. Uobičajeni su i "linkovi” koji vode na web stranice koje "glume” stranicu banke, kartičara ili tvrtke, na kojoj se korisnik logira i prevarantu servira svoje podatke. Naziv "phishing” u doslovnom prijevodu znači "pecanje”, a jasno je što se dalje događa onome tko se upeca.

SKIMMING – naziv dolazi od engleske riječi koja bi se mogla prevesti kao "skupljanje vrhnja”. Vrhnje su u ovom slučaju podaci s kartica i računa koje krivotvoritelji najčešće skidaju s bankomata posebnim čitačima u trenutku dok korisnik kartice obavlja bankomatske transakcije. Oprema za takvo skidanje podataka odlično je uklopljena u izgled bankomata i uistinu ju je teško primijetiti. Podatke koriste da bi napravili lažne kartice kojima pokupe novac s računa.

"JEDNOSTAVNA” KRAĐA – najčešće je popratna pojava otimanja lisnice ili torbe, a ako osoba karticu čuva u novčaniku, velika je šansa za zloporabu. Ako je posrijedi "charge” kartica koja dolazi na naplatu s odgodom, u dućanu se samo potpisuje izvadak, a potpis trgovci gotovo nikad ne uspoređuju s onim na osobnim dokumentima. Tad se šteta može napraviti potrošnjom u dućanima. Još je gore kad je posrijedi debitna kartica uz koju je ostavljen i PIN (osobni identifikacijski broj). Tad se može podignuti gotovina, jednako kao i na "charge” ili "revolving” karticu s odgodom plaćanja, uz PIN.

"ZALUTALE” KARTICE – to su kartice koje je kartičarska kuća poslala na adresu nakon isteka starih kartica ili netom nakon izdavanja, a nikad nisu stigle do pravog korisnika kojem su namijenjene. Netko ih je ukrao usput ili iz sandučića. Kartičarske kuće stoga sve više inzistiraju na osobnom podizanju kartica.

"NIGERIJSKA” PISMA – na hrvatskom su tržištu čudni mailovi dolazili najčešće iz te afričke zemlje, iako nisu njihova ekskluziva. Primatelju se pošiljatelji predstavljaju kao bivši dužnosnici svrgnuti s vlasti ili čak američki vojnici i nude mu "izvrsnu poslovnu priliku” tražeći pritom njegovo sudjelovanje u transferu novca koji je ostao zarobljen na računima nakon silaska s vlasti ili odlaska iz zemlje. Pritom nude visoke provizije, i do 30 posto, a obično treba platiti neke "troškove”. Poruke su pisane osobno i ciljano na primatelja, nisu "cirkularne”.

LUTRIJSKI DOBICI – ponovno je posrijedi mail s obavijesti da ste upravo vi sretni dobitnik kojemu trebaju uplatiti novac, vrlo često iz Velike Britanije ili Španjolske. Naravno, za uplatu je potreban broj računa, banke, telefona, kopija putovnice... Nasjedne li naivac, nakon toga se traži i njegova uplata za troškove transfera. Može se pretpostaviti što slijedi.

Code
Internetom plaća gotovo tri milijuna Hrvata

Nešto više od četiri milijuna stanovnika u Hrvatskoj koristi više od devet milijuna kartica. Naprave najmanje 200 milijuna transakcija na godinu. Čak tri milijuna stanovnika koristi se internetom, a prema podacima BizDila, online sustava nabave, 90 posto (2,7 milijuna) ih je barem jednom napravilo internetsku narudžbu. Svi su oni izloženi opasnosti od zloporaba i prijevara koje su u kartičarskom svijetu poznate pod nazivom "fraud”, prijevare. No, čak i ako nikad nisu i nemaju namjeru trgovati internetom, dovoljno je da su novac slučajno podignuli na pogrešnom bankomatu, onome na koji su prevaranti instalirali opremu za kopiranje podataka i krađu identiteta – "skimming”. Može li se tome stati na kraj i kako? Veliki broj kartica kojima se mogu obavljati online transakcije već je prilično dobro zaštićen naprednom čip tehnologijom i zaštitnim protokolima, poput tehnologije 3D Secure. No, ponekad ni to nije dovoljna zaštita; i oprema kojom se koriste kriminalci sve je sofisticiranija, a nerijetko je dovoljno da karticu netko neovlašteno koristi ili ukrade. No, čak polovica šteta nastalih zloporabom kartica odnosi se na krivotvorenje, ostalih 50 posto zajedno čine krađe, korištenje kartica koje su poslane na adresu korisnika, a netko ih je na tom putu "presreo” ili su problemi nastali u internetskoj trgovini. Donosimo opis najčešćih prijevara i savjete kako ih prepoznati te na minimum smanjiti mogućnost da jedna od zloupotrijebljenih kartica bude baš ona iz naše lisnice.


Code
Kako se zaštititi: 10 savjeta korisnicima kartica

1. Pažljivo čuvajte kartice, one su zapravo novac. Najbolje je ne držati ih s novcem u lisnici, nego odvojeno, u nekom drugom pretincu ili posebnom omotu.

2. Kartice i podatke o njima ne ustupajte trećim osobama, čak ni ako u njih imate povjerenje. Za prijatelja ili člana obitelji možete podignuti novac koji mu želite dati ili napraviti dodatnu karticu. Nikome ne otkrivajte PIN.

3. Ne držite karticu s PIN-om, PIN je najbolje imati zapisan kod kuće na skrovitu mjestu ili ga kamuflirati u imeniku mobitela, "zaokruženog” drugim brojevima koji vama nešto znače.

4. Pri plaćanju u restoranima, na benzinskim crpkama ili bilo kojem drugom prodajnom mjestu, ne dopustite da vam kartica izađe iz vidnog polja. Tražite da se transakcija provede ispred vas.

5. Kad koristite bankomat, obvezno zaštitite rukom tipkovnicu na kojoj unosite PIN. Pokrivanje tipkovnice rukom može vas zaštititi i ako je postavljena oprema za "skimming” i kamera. Potrudite se da osobe koje čekaju iza vas poštuju prostor diskrecije, ako je potrebno, to ih zamolite.

6. Niste dužni u hotelu dati karticu da bi recepcionari "bjanko” provlačenjem, bez iznosa, imali osiguranje za slučaj štete.

7. Nikad, ali baš nikad, ne šaljite podatke o kartici, banci ili svom identitetu e-mailom, na bilo čiji zahtjev. Karticu podignite osobno, a ne poštom. Instalirajte dobar antivirusni program na računalo.

8. Ne nasjedajte na priče o poslovnim prilikama, dobitku na lutriji ili sličnim nebulozama. One ne mogu biti vjerodostojne. Nikad.

9. Ako još imate magnetsku ili općenito karticu s nižim stupnjem zaštite, od izdavača zatražite onu s boljom zaštitom. Oprema za krivotvorenje je skupa i uvijek se prije ide na lakše mete, one s manjom zaštitom.

10. U slučaju gubitka ili krađe kartice odmah nazovite izdavača i blokirajte je. Broj unesite u mobitel da ga ne morate tražiti zaobilaznim načinima i tako skratite vrijeme u kojem kriminalac može napraviti trošak.

Rating: 5.0
If you have a problem about Intellectual property rights violation,
Please Contact Us we remove all content within 24 hours.
Total comments: 0
Only registered users can add comments.
[ Sign Up | Login ]